Retko srećemo lekare koji imaju vremena da sa pacijentom, pored svih drugih aspekata dijagnostike i lečenja, detaljno pričaju o farmakološkoj terapiji, odnosno lekovima koje pacijent uzima. S obzirom na starost naše populacije, broj lekova koje mnogi pacijenti koje viđamo u kliničkoj praksi koriste često premašuje pet ili šest. Ovaj broj je uzet kao osnova definicije “polifarmacije” ili tzv. “polipragmazije”. Polifarmacija je lekarima značajna jer se smatra da svaki pacijent koji uzima pet ili više lekova ima bar jednu klinički značajnu interakciju koja će umanjiti učinkovitost nekog od lekova ili povećati mogućnost za nastanak neželjenih reakcija na lek.
Od naročitog je značaja to što svaki specijalista prepisuje lekove iz svoje oblasti, često ne uzimajući u obzir lekove prepisane od strane kolega druge specijalnosti. Tako, osim potencijalno opasnih interakcija među lekovima, dolazi i do dupliranja terapije ili do interakcija lek-bolest, kada se pacijentu koji boluje od određene bolesti ili stanja (npr. nepravilnog srčanog rada – aritmije ili epilepsije) prepisuje lek za lečenje neke druge bolesti ili stanja (npr. antibiotik iz grupe fluorohinolona) koji može dovesti do po život opasnih aritmija i/ili epileptičnog napada.
“Da li je kombinacija lekova koje pijem sigurna? Koje su najčešće neželjene reakcije na lek/lekove koje uzimam? Kako da uzimam prepisane lekove kako bih smanjio verovatnoću neželjenih reakcija i osigurao puno dejstvo leka? Koje analize da uradim da bih isključio negativan uticaj lekova na moje zdravlje? Koliko dugo treba da uzimam lekove?…”, samo su neka od pitanja sa kojima se lekar, najčešće lekar opšte medicine, susreće u svojoj ordinaciji. Ali, od koga, zapravo, možemo dobiti najdetaljnije podatke – savete o lekovima?
Osim kliničkog farmaceuta, opštim i specifičnim pitanjima vezanim za lekove, bavi se i klinički farmakolog. Za razliku od kliničkog farmaceuta, farmakolog je lekar, te ima nešto šira praktična medicinska znanja. U našoj zemlji, kako klinički farmaceuti, tako i klinički farmakolozi, malobrojni su i rade uglavnom u velikim kliničkim centrima, baveći se pitanjima terapije ozbiljnih, hospitalizovanih pacijenata. Međutim, zapravo je mnogo više onih kojima je savet lekara koji se bavi isključivo lekovima – farmakologa potreban na nižim nivoima: u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema novijim statistikama, oko 15% bolničkih prijema uzrokovano je upravo nekim od problema sa lekovima.
Do sada nedovoljno prepoznata i priznata, usluga savetovanja o lekovima polako zauzima značajno mesto i u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i u našoj zemlji. U našoj ordinaciji u Zrenjaninu savet o lekovima daje dr Aleksandra Tabakov Nenin, specijalista kliničke farmakologije. “Da li je lek … pravi izbor za mene? Da li je lek … opasan i kako da smanjim mogućnost neželjenih reakcija? Da li je lek … bezbedan u trudnoći? Da li uz lek … mogu da popijem čašu alkoholnog pića? Da li postoji neki bezbedniji/učinkovitiji lek? Kako suplementi koje koristim utiču na moju terapiju? Kako da terapiju najbolje prilagodim sebi – standardne analize krvi, merenje koncentracije lekova u krvi, ispitivanja gena koji metabolišu lekove? Da li ja moram da pijem sve ove lekove? Mogu li se ovi lekovi kombinovati?….”.
Klinički farmakolog daće vam savet i u izveštaju ga obrazložiti na takav način da ga možete razumeti i Vi i Vaš lekar, koji će zatim savet kolege farmakologa usvojiti ili ne, u skladu sa svojim kliničkim znanjem i iskustvom. Generalno gledajući, postojanje lekara koji se bavi samo lekovima, korisno je i za pacijente i za lekare, jer je vremena za pregled svakog pacijenta sve manje, a dostupnih terapija i informacija o lekovima sve više. Jedna osoba koja će “proučiti” svaki Vaš lek, prepisan od svakog specijaliste, pre dve nedelje, pre četiri meseca, pre sedam godina, dragocena je karika u svakom zdravstvenom sistemu, naročito ako govorimo o pacijentima koji pripadaju tzv. “posebnim “ populacijama – trudnicama i dojiljama, izrazito starim osobama, pacijentima sa slabošću funkcije bubrega ili jetre, izrazito gojaznim pacijentima i dr.
Od naročitog je značaja to što svaki specijalista prepisuje lekove iz svoje oblasti, često ne uzimajući u obzir lekove prepisane od strane kolega druge specijalnosti. Tako, osim potencijalno opasnih interakcija među lekovima, dolazi i do dupliranja terapije ili do interakcija lek-bolest, kada se pacijentu koji boluje od određene bolesti ili stanja (npr. nepravilnog srčanog rada – aritmije ili epilepsije) prepisuje lek za lečenje neke druge bolesti ili stanja (npr. antibiotik iz grupe fluorohinolona) koji može dovesti do po život opasnih aritmija i/ili epileptičnog napada.
“Da li je kombinacija lekova koje pijem sigurna? Koje su najčešće neželjene reakcije na lek/lekove koje uzimam? Kako da uzimam prepisane lekove kako bih smanjio verovatnoću neželjenih reakcija i osigurao puno dejstvo leka? Koje analize da uradim da bih isključio negativan uticaj lekova na moje zdravlje? Koliko dugo treba da uzimam lekove?…”, samo su neka od pitanja sa kojima se lekar, najčešće lekar opšte medicine, susreće u svojoj ordinaciji. Ali, od koga, zapravo, možemo dobiti najdetaljnije podatke – savete o lekovima?
Osim kliničkog farmaceuta, opštim i specifičnim pitanjima vezanim za lekove, bavi se i klinički farmakolog. Za razliku od kliničkog farmaceuta, farmakolog je lekar, te ima nešto šira praktična medicinska znanja. U našoj zemlji, kako klinički farmaceuti, tako i klinički farmakolozi, malobrojni su i rade uglavnom u velikim kliničkim centrima, baveći se pitanjima terapije ozbiljnih, hospitalizovanih pacijenata. Međutim, zapravo je mnogo više onih kojima je savet lekara koji se bavi isključivo lekovima – farmakologa potreban na nižim nivoima: u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema novijim statistikama, oko 15% bolničkih prijema uzrokovano je upravo nekim od problema sa lekovima.
Do sada nedovoljno prepoznata i priznata, usluga savetovanja o lekovima polako zauzima značajno mesto i u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i u našoj zemlji. U našoj ordinaciji u Zrenjaninu savet o lekovima daje dr Aleksandra Tabakov Nenin, specijalista kliničke farmakologije. “Da li je lek … pravi izbor za mene? Da li je lek … opasan i kako da smanjim mogućnost neželjenih reakcija? Da li je lek … bezbedan u trudnoći? Da li uz lek … mogu da popijem čašu alkoholnog pića? Da li postoji neki bezbedniji/učinkovitiji lek? Kako suplementi koje koristim utiču na moju terapiju? Kako da terapiju najbolje prilagodim sebi – standardne analize krvi, merenje koncentracije lekova u krvi, ispitivanja gena koji metabolišu lekove? Da li ja moram da pijem sve ove lekove? Mogu li se ovi lekovi kombinovati?….”.
Klinički farmakolog daće vam savet i u izveštaju ga obrazložiti na takav način da ga možete razumeti i Vi i Vaš lekar, koji će zatim savet kolege farmakologa usvojiti ili ne, u skladu sa svojim kliničkim znanjem i iskustvom. Generalno gledajući, postojanje lekara koji se bavi samo lekovima, korisno je i za pacijente i za lekare, jer je vremena za pregled svakog pacijenta sve manje, a dostupnih terapija i informacija o lekovima sve više. Jedna osoba koja će “proučiti” svaki Vaš lek, prepisan od svakog specijaliste, pre dve nedelje, pre četiri meseca, pre sedam godina, dragocena je karika u svakom zdravstvenom sistemu, naročito ako govorimo o pacijentima koji pripadaju tzv. “posebnim “ populacijama – trudnicama i dojiljama, izrazito starim osobama, pacijentima sa slabošću funkcije bubrega ili jetre, izrazito gojaznim pacijentima i dr.
Recimo to najjednostavnije ovako – savet o lekovima ima za cilj da “skroji” Vašu terapiju baš po Vašoj meri. Ovaj koncept, uveliko prisutan u razvijenim zemljama, zove se “precizna” ili “individualizovana” medicina. Davno je prošlo vreme kada smo istu dozu antibiotika prepisivali bakici od 50 kg i mladom sportisti od 95 kg. Čak i bez naročitog znanja o lekovima – to nije blisko zdravom razumu, zar ne?
Po savet o lekovima, po odgovor na svako pitanje koje počinje sa “Da li…kako…koliko…ovi lekovi utiču na mene?”, po podatke iz najnovijih naučnih studija i svaku drugu informaciju vezanu za Vaše lekove, dođite u našu ordinaciju.
Zakažite svoju konsultaciju na 065/4155841.
Čekamo vas!
Dr Aleksandra Tabakov Nenin
Lekar spec. kliničke farmakologije
Master molekularne biomedicine