Prehlada (ili akutna upala nosa i ždrela kako se zvanično zove) je VIRUSNA INFEKCIJA.
Postoji više od 200 tipova virusa koji je izazivaju, a najčešće su to Rhino- i Coronavirusi. Pošto tako mnogo različitih virusa izaziva prehladu i pošto su i sami Rhinovirusi jako raznovrsni, za prehladu nemamo vakcinu.
Postoji više od 200 tipova virusa koji je izazivaju, a najčešće su to Rhino- i Coronavirusi. Pošto tako mnogo različitih virusa izaziva prehladu i pošto su i sami Rhinovirusi jako raznovrsni, za prehladu nemamo vakcinu.
Bolest se prenosi udisanjem vazduha u kome su čestice virusa ili dodirivanjem očiju, usta ili nosa zaraženim rukama. Na zaraženim predmetima virus opstaje do 48h.
Prehlade su najčešće u hladnim mesecima, ali svi znamo da ih nema samo tada. Misli se da hladnoća najpre doprinosi ovoj infekciji tako što slabi imuni odgovor našeg organizma – ograničena istraživanja kažu da, kada je temperatura nosne sluznice niža od temperature tela (33 umesto 36,5 stepeni), stvaranje signala kojim imune ćelije pokreću imuni odgovor nije efikasno kao kada je toplo, a sistem “cilija”, malih nosnih čistača, ne funkcioniše u svom punom obimu, pa se virus zadržava u disajnim organima, umesto da završi u želucu, gde će biti uništen želudačnom kiselinom. Oslabljen imunitet generalno, bio on stečen ili urođen, sigurno doprinosi lakšem oboljevanju od prehlade, nezavisno od godišnjeg doba. Takođe, boravak u zatvorenom prostoru tokom hladnijih meseci povećava mogućnost zaraze virusima prehlade.
Dakle, koliko god bili znojavi i izloženi promaji čije su strahotne posledice poznate samo našim bakama
– PREHLADA JE INFEKCIJA, kao i grip. Obično blaža, dosta češća, ali ipak – infekcija.

I, za kraj, čemu sve ovo služi – pa, da naučimo da redovno peremo ruke i stojimo na bar 2 m udaljenosti od onih koji kijaju i kašlju.
Srdačan pozdrav i lep dan Vam želi
Dr Aleksandra Tabakov